Metode: Ova studija koristila je upitnik temeljen na mreži za procjenu prevalencije različitosti, psihološkog stresa i suicidalnosti kod osoba starijih od 18 godina koje rade u veterinarskom području u Sjedinjenim Državama. Studija je dobila 2482 odgovora što je rezultiralo s 2208 odgovora koji su uključeni u analizu. Provedena je deskriptivna statistika kako bi se identificirale kategorije s najvišim stopama psihološkog stresa, suicidalnih misli i suicidalnog ponašanja. Provedene su binomne logističke regresije kako bi se identificirali najjači statistički prediktori psihološkog distresa (Kessler-6-K6), suicidalnog razmišljanja i samoubilačkog ponašanja.
Rezultati: Od 2208 ispitanika uključenih u analizu, 888 (41%) je proživljavalo ozbiljne psihičke poteškoće, a 381 (17,3%) je razmišljalo o samoubojstvu u posljednjih 12 mjeseci. Rezultati binomne regresije pokazuju da su spol, društvena klasa, dob i status invaliditeta najjači prediktori psihološkog distresa. Kada se kontrolira psihološki stres, najjači prediktori suicidalnog razmišljanja bili su seksualna orijentacija, bračni status i profesionalna uloga.
Implikacije: Provedeno je ograničeno istraživanje kako bi se istražio odnos između demografske raznolikosti veterinarskih stručnjaka i psiholoških tegoba, suicidalnih misli i posebno suicidalnog ponašanja. Ovi rezultati rasvjetljavaju višestruke demografske čimbenike koji promiču i slabe mentalno zdravlje, kao i važnost postavljanja pitanja ispitanicima o njihovim demografskim identitetima u istraživanju veterinarske medicine. Ovo istraživanje pokušava identificirati te čimbenike mentalnog zdravlja bez urušavanja kategorija s malim veličinama uzorka, što uzrokuje ograničenje statističke snage, ali također pokazuje kako povećati inkluzivnost u istraživanju.
Više pročitajte OVDJE.
