Od ukupne studentske populacije (N=1068), 509 (48 posto) ispunilo je upitnik. Nešto više od polovice (54 posto) ispitanika ikada je doživjelo mentalno loše zdravlje, a većina je prijavila prvi slučaj prije veterinarske škole. Dobrobit studenata bila je znatno lošija (str< 0,0001) od procjena opće populacije, ali ne značajno drugačije (p=0,2) od procjena veterinarske struke. Stupanj psihičke poremećenosti kod učenika bio je značajno viši nego u općoj populaciji (str< 0,0001). Unatoč tome što se većina (94 posto) složila da ‘Svatko može patiti od problema s mentalnim zdravljem’, studenti su se znatno češće od pripadnika opće populacije složili da ‘Da patim od problema s mentalnim zdravljem, ne bih želio da ljudi znajući za to’ (str< 0,0001). Vjerojatnije je da su studenti razmišljali o samoubojstvu, ali je manja vjerojatnost da su pokušali (str< 0,001; p=0,005), nego pripadnici opće populacije. Prilikom tumačenja nalaza mora se uzeti u obzir mogućnost pristranosti zbog izostanka odgovora. Međutim, velike sličnosti između rezultata ove studije i veterinarske profesije u Ujedinjenom Kraljevstvu, kao i drugih populacija studenata veterine na međunarodnoj razini, ne ukazuju na značajnu pristranost na razini škole. Više pročitajte OVDJE.
Suočavanje sa stresorima povezanim s poslom
Međusektorska studija mentalnog zdravlja na dodiplomskim studijima veterine u Velikoj Britaniji
Dobrobit (pozitivno mentalno zdravlje) i mentalno loše zdravlje studenata veterine iz jedne škole u Velikoj Britaniji kvantificirano je korištenjem validiranih psiholoških ljestvica. Procijenjeni su i stavovi prema mentalnom lošem zdravlju i samoubojstvu. Rezultati su uspoređeni s objavljenim podacima opće populacije i veterinarske struke u Velikoj Britaniji.